Poslovne vesti - Hrvatska

Nagrade najboljim obrtnicima; U pet godina otvoreno oko 48.000 novih obrta

Predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK) Dalibor Kratohvil istaknuo je tom prilikom da hrvatsko obrtništvo danas predstavlja jednu od najstabilnijih sastavnica hrvatskog gospodarstva, koje raste iz godine u godinu, u svim dijelovima države.

- Iza svake statistike stoje ljudi koji svakodnevno stvaraju novu vrijednost, zapošljavaju, obrazuju mlade i čuvaju tradiciju obrtničkih zanimanja, rekao je Kratohvil.

Naglasio je da danas u Hrvatskoj radi 142 tisuće obrta sa gotovo 256 tisuća zaposlenih. Po njegovim riječima, gotovo 48 tisuća novih obrta u posljednjih pet godina najbolji je pokazatelj snage hrvatskog obrtništva.

- Obrtnici traže da ih se čuje i da budu uključeni kada se donose odluke koje određuju njihovu budućnost, odnosno poslovanje. Vjerujemo u dijalog, argumente i partnerstvo jer samo tako možemo stvarati bolje uvjete za rad i poslovanje obrtnika, naveo je prvi čovjek HOK-a, dodavši da će Komora ostati snažan partner institucijama i društvu.

Podsjetio je da je HOK proteklih godina u dijalogu s Vladom i drugim institucijama ostvario niz konkretnih pomaka za obrtnike. Uz ostalo, povećani su pragovi za ulazak u sustav PDV-a i paušalno oporezivanje, izboreno je pravo rada umirovljenika uz dio mirovine, unaprijeđen je položaj obrtnika u natječajima za bespovratna sredstva. Nadalje, povećane su naknade za obrtnice majke ojačan sustav cehova i sekcija i slično. No, kazao je i da posao nije završen.

- Pred nama su i dalje pitanja poreznog i administrativnog rasterećenja, nedostatka radne snage, sive ekonomije i daljnjeg jačanja strukovnog obrazovanja, rekao je Krathovil.

Ćorić: Raspravljat će se o zahtjevima obrtnika

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić rekao je da će se tek raspravljati o zahtjevima obrtnika i svih ostalih vezano uz pritužbe oko nedavno predloženog paketa antiinflacijskih mjera.

- Doprinos hrvatskih obrtnika daleko nadilazi gospodarske pokazatelje. Obrtnici svakodnevnim radom stvaraju novu vrijednost, otvaraju radna mjesta, razvijaju lokalnu zajednicu i jačaju otpornost hrvatskog gospodarstva. Istodobno, brojni tradicionalni obrti čuvaju vještine koje su se prenosile generacijama i predstavljaju važan dio naše kulturne baštine i identiteta, naglasio je Ćorić.

Naveo je da obrtništvo nije samo gospodarska djelatnost već spoj poduzetništva, odgovornosti, kreativnosti i tradicije.

Upitan nakon akademije o cijenama goriva, Ćorić je kazao da je Vlada svojevremeno utjecala na te cijene potpunim gašenjem svih trošarina, koje je bilo moguće ugasiti u prethodnom razdoblju.

- Dolazi do normalizacije cijene energenata i samim time vraćamo stvari u neku normalu u kontekstu trošarina i premija, rekao je Ćorić. Vjeruje da bi cijene naftnih derivata mogle dodatno padati, ukoliko ne dođe do neke dodatne eskalacije.

U prvih šest mjeseci 8.900 novih obrta

Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Ivo Milatić rekao je da posebno ohrabruje što u prvih šest mjeseci ove godine otvoreno 8.900 novih obrta, što je 6,6 posto više nego u istom razdoblju lani.

- Takva dinamika pokazuje da sve više ljudi upravo u obrtništvu prepoznaje priliku za razvoj poduzetništva i sigurnu budućnost. Ti nas rezultati obvezuju da nastavimo stvarati uvjete u kojima se hrvatsko obrtništvo može još snažnije razvijati, rekao je državni tajnik.

Na Akademiji su tradicionalno dodijeljene i nagrade "Šegrt Hlapić", koje HOK dodjeljuje u suradnji s Ministarstvom gospodarstva. Ovogodišnja najbolja učenica strukovne škole je Iva Radoš, učenica Obrtničke škole Požega. Najboljom strukovnom školom proglašena je Strukovna škola Đurđevac, dok je priznanje za najbolju mentoricu pripalo Aniti Nikić, vlasnici frizerskog salona "Katarina" iz Oroslavja.

Inače, od početka godine majstorski ispit položilo je 442 obrtnice i obrtnika.

Plaketu "Zlatne ruke" ove je godine primilo sedam istaknutih obrtnica i obrtnika; Ljubica Brdar, Mato Brlošić, Tihomir Košćak, Ana Maksimović, Darko Novosel, Danijela Piteša, i Damir Špehar.

Najviše priznanje HOK-a, "Statua Zlatne ruke", za izniman doprios očuvanju i razvoju hrvatskog obrtništva, dodijeljeno je Adolfu Cvancigeru, Darinku Jelenoviću, Stjepanu Kenjeriću, Darku Lončaru i Mirzi Šabiću.

Obrtnici poručuju: Zlatne ruke nemaju zamjenu

Stolarstvo je bio školski odabir Darinka Jelenovića. Taj posao voli i radi ga već 30 godina. Ni ozljeda na radu u kojoj je izgubio četiri prsta desne ruke nije ga zaustavila.

- Od nečega moraš živjeti. To voliš, zaboraviš, ideš dalje, nije to kraj. Zna se dogoditi da dođeš s hitne i odmah ideš raditi. Povrijediš se na poslu, nema tu pet dana bolovanja, ničega. Mi smo obrtnici, mi živimo od onoga što napravimo. Ako nisi napravio, nema ni plaće, a doprinose sve treba platiti državi i zajednici, kazao je Darinko Jelenović, vlasnik stolarskog obrta Ambienta na Krku.

Stjepan Kenjerić iz Čađavice prvi je u obitelji otvorio obrt. Posao se, kaže, posljednjih godina dosta promijenio.

- Vrijeme je informatizacije. Svi mislimo da sve možemo vidjet na Youtubeu, da znamo, ali ipak zlatne ruke su - zlatne ruke. Onaj tko rukama nešto nauči raditi mislim da to može radit. Ono što ti vidiš na Youtubeu, ako nisi nikad radio pa misliš da znaš i da ćeš riješiti - mislim da teško da ćeš riješiti, kazao je Stjepan Kenjerić, vlasnik obrta Elektromontaža Kenjerić u Čađavici.

Mirza Šabić vlasnik je obrta u Zagrebu. Nastavio je obiteljski posao, a šije muška odjela po mjeri.

- Pa to vam je zapravo kao kad možda kupujete auto, kad želite da bude ta boja, ta oprema unutra - tako je i s odijelom. Znači, odijela izvana su možda sva jednaka, ali ipak vi kad izaberete materijal, pa onda dogovorimo kakav je kroj, fazona - ipak je to onda, što se kaže „po mjeri“. To ima jednu dodatnu vrijednost, kazao je Mirza Šabić, vlasnik Proizvodno-trgovačkog obrta Muška moda Šabić u Zagrebu.

Dodana vrijednost za hrvatsko društvo su uspješni mladi ljudi koji žele ostati. Htjela bih promovirati Hrvatsku jer stvarno imamo potencijala, izjavila je Iva Radoš, dobitnica Nagrade "Šegrt Hlapić".

- Naš cilj nije mijenjati ono što funkcionira već osigurati da porezni režim u Hrvatskoj bude dugoročno održiv, ali i porezno pravedan prema svim oblicima rada i poduzetništva, poručio je ministar financija Tomislav Ćorić. Ministar je kazao i da će konačna verzija Vladinih mjera biti predstavljena uskoro.